U Matici hrvatskoj otkrivena spomen-ploča Zakonu o hrvatskom jeziku

U Matici hrvatskoj otkrivena je spomen-ploča Zakonu o hrvatskom jeziku koji je Hrvatski sabor usvojio 26. siječnja, a otkrio ju je akademik Mirjan Damaška. Hrvatski pravnik, stručnjak za komparativno i međunarodno pravo, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale jedan je od najinventivnijih i najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u protekla tri desetljeća u komparativnopravnom pristupu promišljanju pravnih instituta, napose u području kaznenog procesnog prava i dokaznog prava. „Postavljanjem ove spomen-ploče želimo zahvaliti generacijama domoljuba, jezikoslovaca, književnika i intelektualaca kojima je hrvatski jezik bio na srcu, a ideja o hrvatskoj jezičnoj samosvijesti sastavnicom osmišljavanja kulturnog i nacionalnog identiteta“, rekao je predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran u svom prigodnom govoru. Zahvalio je Radnoj skupini za izradu Nacrta zakona o hrvatskom jeziku, svim upravnim tijelima ...

POČELI DANI HRVATA BUNJEVACA U SPLITU I SPLITSKO – DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

Uz zvuke tambure koja je sve očarala i raznježila u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, u subotu navečer 22. lipnja 2024., počela je petodnevna manifestacija „Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko – dalmatinskoj županiji”. „Vilin ples” izveo je tamburaški orkestar Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevački pisama” pod vodstvom prof. Mire Temunović i tako najavio druženje za pamćenje. Dobrodošlicu gostima iz Vojvodine uz pozdrav i zahvalu svima koji su došli pozdraviti Hrvate Bunjevce u Splitu, poželjela je Snježana Šetka, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Splitu, te večeri i u ulozi voditeljice programa. A sam program odvijao se pod kapom dviju matica – Hrvatske matice iseljenika (HMI) i Matice hrvatske (MH) u Splitu, uz suradnju s HU Benedikt, Hrvatskim nadzemljem i ...

Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko –dalmatinskoj županiji

U posjet Splitu i Splitsko – dalmatinskoj županiji stiže skupina Hrvata iz Vojvodine. U plodnoj zemlji Bačke pustili su korijenje hrvatskog identiteta! Ugostit ćemo ih, čuti i doživjeti u Splitu, Solinu i Kaštelima u sklopu manifestacije „Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko – dalmatinskoj županiji”. Dani započinju druženjem u subotu 22. lipnja 2024. u 19.30 sati u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu gdje će biti predstavljen Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i naklada „Hrvatska riječ” uz neizostavnu pratnju tamburaša. Dan poslije u nedjelju, Hrvati Bunjevci sudjelovat će na svetoj misi u crkvi svetog Josipa na Mertojaku u 9.30 sati nakon čega će predstaviti svoje likovno stvaralaštvo u slami. A navečer u 20 sati na Gradini u Solinu priredit će folklorni ...

Predstavljenjo hrvatsko izdanje “Balada o bijelom konju” G.K.Chestertona

U subotu, 18. svibnja 2024. godine, u dvorani Matice hrvatske u Marmontovoj ulici održano je predstavljanje hrvatskog izdanja “Balada o bijelom konju” G. K. Chestertona u nakladi udruge Obnova. Ovo važno djelo poznatog engleskog pisca, novinara i obraćenika na katolicizam G. K. Chestertona, u izuzetnom prijevodu našeg književnog velikana, nedavno preminulog Luke Paljetka, predstavili su urednik knjige Ivan Dadić, dobar poznavatelj Chestertonovog djela i član udruge Obnova, te dopredsjednik udruge Obnova Dino Ljubić. Prije samog predavanja održana je minuta šutnje i pročitan je tekst posvete Luki Paljetku koji je napisao predsjednik Obnove Marko Paradžik. Uvodnu riječ imao je Dino Ljubić koji je publici predstavio udrugu, njenu povijest i ciljeve, a o samom djelu i autoru govorio je Ivan Dadić, koji ...

Predavanje prof. dr. Milana Vrkljana: Šime Starčević – zaboravljeni velikan hrvatske (jezikoslovne) povijesti

Tema predavanja i razgovora posvećena je jednom od zaboravljenih velikana hrvatske povijesti s naglaskom na jezikoslovlju. Godine 1812., točno prije 212 godina Šime Starčević, župnik od Ličkog Novoga, napisao je na traženje francuske uprave tog vremena i maršala Marmonta hrvatsku gramatiku “Novu ričoslovicu iliričku” za potrebe francuske vojske i onih koji su u njoj služili. Rođen u Žitniku kod Gospića 1784. godine, obrazovan u Varaždinu, Grazu i Zagrebu, zaređen za svećenika u Senju, umro je kao župnik u Karlobagu 1859. godine, gdje mu je udruga Vila Velebita, tada na čelu s predsjednikom prof. dr. sc. Milanom Vrkljanom s predstavnicima Francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj postavila spomenik. Znao je latinski, francuski, talijanski i njemački, čitao je sve slavenske jezike i dobro poznavao ...