ODA ZAVIČAJU – SVEČANO URUČENE NAGRADE NA DRUGOM FESTIVALU ZAVIČAJNE KNJIŽEVNOSTI U SPLITU

Zajednička fotografija svih nagrađenih autora na Drugom festivalu zavičajne književnosti. Na slici su: Snježana Šetka, Ivica Šušić, Miro Radalj, Renata Dobrić, Damir Zorić, Mladen Vuković, Rina Repanić Gotal, Dora Mihanović, Josip Škrapić, Anđelka Korčulanić i Nikša Krpetić.

Svečanim uručenjem nagrada pobjednicima književnog natječaja Ogranka
Matice hrvatske u Splitu, završen je Drugi festival zavičajne književnosti. Bila
je to prava oda zavičaju i iskaz ljubavi prema rodnom kraju i našim korijenima.
Svečanost je održana 5. prosinca u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu.
Osmero autora nagrađeno je za pjesme i prozu posvećenu zavičaju iz čega su
nastale tri knjige – dvije zbirke poezije, te zbornik pjesama i proze.
Za sonetni vijenac pod naslovom Petak, muka i križ nagradu je dobio Nikša
Krpetić, koji je i lani s poemom Svitlo osvojio nagradu, pa se može pohvaliti da
je postao dvostruki pobjednik. Njegovu knjigu ilustracijama je obogatio
akademski slikar Josip Botteri Dini, nekadašnji predsjednik MH Split koji je
ove godine priredio retrospektivnu izložbu svojih radova u Klovićevim dvorima
u Zagrebu te u Splitu i na Bolu. Krpetić je znan i kao autor sad već kultne
pjesme Gospe ribara, težaka, a objavio je i više zbirki pjesama.
Nagrađena je i članica MH i književnica Anđelka Korčulanić kojoj je tiskana
zbirka pjesama Po tragu Bela Spalatine.
Pjesme i proza šestero autora uvršteni su u zbornik radova pod naslovom Tili
smo te obuvatit. Nagrade su dobili Renata Dobrić iz Kaštela za pripovijetku
Gospe na Hladi, u pomoć mi priteci, Splićanka sa zadarskom adresom Dora
Mihanović za Marča funebru za artištu, posvećenu Josipu Gendi, Rina Repanić
Gotal s Visa za Izabrane pjesme, 20-godišnji student iz Splita Josip Škrapić za
pjesme Krik sela, profesor Ivica Šušić podrijetlom iz Zagvozda za tužaljku
Elegija za Stapin dub, te Mladen Vuković za dramu Zaljubljeni Marul
napisanu, kako je rekao, uz pomoć umjetne inteligencije u prigodi 500.
godišnjice Marulićeve smrti. Dobrić i Repanić Gotal su i na Prvom festivalu
2023. osvojile nagrade za svoje radove, a gospođa Rina je svoje stihove na
lokalnom viškom govoru tako emotivno kazivala da je niti jedan glumac ne bi
mogao nadmašiti.
Nagrade su pobjednicima uručili predsjednica Ogranka Matice hrvatske u
Splitu Snježana Šetka s dopredsjednikom Matice hrvatske Damirom Zorićem, a
u dodjeli nagrada za zajedničku zbirku pridružio im se i dopredsjednik OMH u
Splitu Miro Radalj.
Užitak je bio slušati stihove pobjednika i klapu HRM-a Sveti Juraj koja je
svojim nastupom uveličala svečanost dodjele nagrada na Drugom festivalu
zavičajne književnosti u organizaciji splitskog ogranka Matice hrvatske.
Festival je okupio sve generacije i brojne goste, među kojima je bila i izaslanica
potpredsjednika hrvatske vlade Ivana Anušića – gospođa Ljiljana Šego.

Nagrađenim autorima čestitala je Snježana Šetka, predsjednica Ogranka Matice
hrvatske u Splitu, istaknuvši važnost očuvanja hrvatskog identiteta i baštine.
Podsjetila je kako su Festival pokrenuli prije dvije godine pod pokroviteljstvom
Splitsko – dalmatinske županije, a u suradnji s Književnim krugom i
Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu.
– Lani smo slavili u predivnom ambijentu Muzeja hrvatskih arheoloških
spomenika (MHAS) u Splitu (koji se trenutno preuređuje), a u kojem se nalazi i
kamena krstionica hrvatskoga kneza Višeslava iz 9. stoljeća koju ovih dana
svojataju naši susjedi s Istoka. Oni isti koji su već ranije bili posegnuli i za
hrvatskim teritorijem, pa im je pobjednička Hrvatska vojska u Domovinskom
ratu pokazala gdje im je mjesto. Kao jedan od najprepoznatljivijih nacionalnih
i vjerskih simbola, Višeslavova krstionica spomenik je hrvatske kulture i
povijesti iz ranog srednjeg vijeka, a na njoj je uklesan križ s hrvatskim
pleterom. U Hrvatsku je stigla tek u doba NDH 1942. godine i sad se čuva u
Splitu. Danas slavimo u Gradskoj knjižnici koja nosi ime našeg Splićanina i
europskog humaniste Marka Marulića, pa naši susjedi mogu opet reći da je i
ovaj prostor njihov jer je nekada služio onoj vojsci (znanoj kao JNA) koja je
izvršila agresiju na Hrvatsku. Dosta je tih posezanja za našim teritorijem,
našom književnošću, našom kulturom i baštinom – poručila je Šetka.
A zbog Marulićeve godine, u natječaju su ove godine posebnu pozornost
posvetili Marku Maruliću.
– Bilo je veliko zadovoljstvo birati među radovima autora svih generacija, a
mene je posebno oduševio mladić koji u 20-oj godini piše kao da je u zreloj
dobi – kazala je Šetka. Već je najavila kako će u 2025. godini natječaj biti
posvećen hrvatskim vladarima, a u povodu 1100. obljetnice Hrvatskog
kraljevstva.
– Cilj manifestacije je poticanje i promicanje kvalitetnog književnog
stvaralaštva hrvatskih zavičajnih književnika, njegovanje štokavskog i
čakavskog narječja, afirmacija zavičajnih književnika i njihovih djela te
obogaćivanje hrvatske pisane baštine – kazala je Šetka.
Festival ima potporu i Središnjice Matice hrvatske koja je poslala dvojicu
svojih izaslanika – dopredsjednika Damira Zorića i gospodarskog tajnika Ivicu
Nuića.
– Zavičajna književnost nije manje vrijedna od “svjetskih”; književnih tema. Ona
se ne može pisati bez ljubavi prema svom rodnom kraju i ako se voli svoj
zavičaj, voli se i cijeli svijet – kazao je Zorić. I zapitao: Što su Mirisi, zlato i
tamjan Slobodana Novaka ako ne zavičajna književnost. Zar nije takav i Alkar

Dinka Šimunovića i mnogi drugi – zaključio je Zorić i čestitao svim
pobjednicima Festivala.
A onda je, kao osvjedočeni dinamovac, s osmijehom, Hajduku poželio da ove
sezone napokon osvoji titulu nogometnog prvaka Hrvatske!
Kao pokrovitelj manifestacije koja okuplja matičare i zavičajne autore ma gdje
bili, potporu Festivalu i zavičajnoj književnosti iskazao je i splitsko –
dalmatinski župan Blaženko Boban, rekavši kako i sam uvijek voli pročitati
nešto o svome zavičaju, ma koliko to bile male vijesti, one bude radost u nama.
– Županija će i ubuduće podržavati ovakve manifestacije koje čuvaju naš
hrvatski identitet i baštinu, na čemu ustrajno radi i naš pročelnik za kulturu
Željko Primorac sa suradnicima – zaključio je župan Boban.
Svečanost je potom nastavljena druženjem uz blagdanski stol.