MH JE SVEPRISUTNA:

DR. KALILIĆ OTKRIO SPOMEN PLOČU NA 30. GODIŠNJICU OTVARANJA HELIDROMA U SPLITU

Počast hrvatskim braniteljima i spašavateljima ranjenika u Domovinskom ratu iskazana je u subotu 8. listopada 2022. godine postavljanjem SPOMEN PLOČE na ulazu na helidrom Kliničkog bolničkog centra (KBC) Split.

Ploča je postavljena u prigodi 30. obljetnice otvaranja helidroma 1992. godine, ZA VJEČNI SPOMEN

na branitelje ranjene u Domovinskom ratu,

hrabre posade helikoptera hrvatskog ratnog zrakoplovstva

i požrtvovne zdravstvene djelatnike.

Spomen ploču je otkrio dr. Joško Kalilić, idejni začetnik i inicijator stvaranja mreže helidroma po cijeloj Splitsko – dalmatinskoj županiji. Dr. Kalilić je i dugogodišnji član Matice hrvatske, a do kraja svibnja ove godine, bio je i predsjednik splitskog Ogranka Matice hrvatske u Splitu.

Svečanost otkrivanja spomen ploče okupila je brojne uzvanike, a svi redom zahvaljivali su hrvatskim braniteljima i zdravstvenim djelatnicima, počevši od ravnatelja  KBC-a Split prof. dr. sc. Julija Meštrovića, pa dr. Kalilića, preko Špira Janovića kao izaslanika predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda do
prim. dr. sc. Marije Bubaš, dr. med. spec. kao izaslanice ministra zdravstva Vilija Beroša te zamjenika gradonačelnika Splita Antonia Kuzmanića.

Baš je bilo lijepo vidjeti barem dio ekipe iz tih ratnih dana, samo je nedostajao barem jedan pilot poput Seje da u svome stilu propara nebo iznad splitske bolnice i pozdravi ekipu! Došli su tu HGSS-ovci, pa tadašnja glavna sestra bolnice Marija Županović koju pacijenti i danas zovu da im sredi pregled u bolnici, iako je sada u mirovini, pa tadašnji šef bolnice, dragi dr. Mihovil Biočić koji je također otišao u mirovinu, pa šef Hitne dr. Leo Luetić,  pa Gorki Tičinović i ekipa…

Prenosimo i dva kompletna govora. Jedan je Janovićev, koji je tu bio kao izaslanik premijera Plenkovića, a drugi je i Kalinićev koji je tu bio glavni faktor.

Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Špiro Janović prisjetio se tih dana, rekavši:

– Moje srce je danas ispunjeno neizmjernim ponosom jer ja sam dijete ovoga grada, ova bolnica me je naučila svemu što u medicini znam, kao studenta, mladog specijalizanta i specijaliste i oblikovala kao čovjeka. Prije tri desetljeća stajao sam s vama ovdje kao liječnik dočekujući ranjenike, ali i dovodio te iste ranjenike kao pripadnik pobjedničke Hrvatske vojske. Rijetko koji objekt ima takvo značenje kao ovaj helidrom, jer ovo nisu samo asfalt i navigacijska svjetla, već su ovo vrata spasenja. Nebeska vrata spasenja kroz koje su prolazili brojni ranjeni hrvatski branitelji. Iz ruku hrvatskih pilota u ruke anđela u bijelim i plavim uniformama.

Iako ga danas slavimo, ovaj objekt sam po sebi ne predstavlja ništa bez onoga što se uz njega nalazi. Bez splitske bolnice i vas, njenih ljudi, medicinskog i svog drugog osoblja.

Moramo se stoga zahvaliti organizatoru gradnje, doktoru Jošku Kaliliću, tadašnjem ravnatelju KBC-a profesoru Miji Biočiću, šefu kirurgije profesoru Anti Petričeviću, zamjeniku ravnatelja, momu šefu šefu i učitelju prof. Goranu Dodigu, koji me je primio k sebi na kliniku i time obilježio moju karijeru i moj život, prof. Stipanu Jankoviću i možda najviše glavnoj sestri Mariji Županović i svim onim hrabrim kolegama koji su tada dali sve od seebe za hrvatske branitelje i hrvatske ljude.

Ne smijemo zaboraviti da to što su oni radili tada, Vi ovdje okupljeni radite i danas. I danas spašavate živote, unesrećene, rodilje s otoka, djecu i starce, svaku zamislivu i nezamislivu hitnost.

U uvjetima kada nas je malo. Kada smo suočeni s pandemijom, nedostatkom kadrova, sredstvima koja u medicini nisu nikada dostatna. Bez razlike je li podne ili ponoć, radni dan, vikend, Božić ili Nova Godina. U situaciji kada se svaka postojeća ili nepostojeća greška gleda pod mikroskopom, a kada se svakodnevna herojska djela zaboravljaju za trenutak.

Mi i naše obitelji znamo koja je osobna cijena za to plaćena, ali ne smijemo nikada zaboraviti da smo upravo mi ono najbolje što naše društvo ima. Kako u ratu tako i u miru. Uvijek pobjednici.

Stoga ovaj spomenik od bračkog mramora predstavlja mali znak zahvalnsoti, priznanja i podsjećanje na strašne, teške ali blistave dane, dane neospornog ponosa i slave sviju nas.

Za kraj, samo jedna želja. Neka ovaj helidrom nastavi i u budućnosti zajedno s vama spašavati živote – poručio je Janović.

Koordinator izgradnje helidroma dr. Joško Kalilić podsjetio je na dane s početka Domovinskog rata kad se pojavila ideja o izgradnji helidroma.

– Ideja o helidromu se pojavila kad je svima bilo očito da će mnogi branitelji za vrijeme ratnih operacija u obrani Lijepe Naše postati ranjenici kojima će trebati što hitnije bolničko zbrinjavanja da bi se spasili njihovi životi ili smanjile i ublažile tjelesne traume koje su se očekivale na prvoj crti bojišnice.

Brzi prijevoz ranjenih branitelja mogao se najuspješnije ostvariti uz pomoć helikoptera HRZ-a koji su trebali slijetati što bliže bolnici,  a to je omogućivao ovaj helidrom kao najbliže mjesto za sigurna slijetanja helikoptera u odnosu na bolnicu danju i noću.

Tadašnja uprava KBC-a Split imala je veliku želju izgraditi helidrom u neposrednoj blizini bolnice kao strateški objekt u Domovinskom ratu. Projekt je već postojao kao i čestica zemlje od 5000 metara četvornih u vlasništvu bolnice i trebalo ga je što prije realizirati, ali u to vrijeme bolnica nije imala financijskih sredstava za ostvariti tu želju.

Stoga je Upravno vijeće donijelo odluku da se organizacija njegove izgradnje prepusti Sekretarijatu za zdravstvo grada Splita koji se za tu svrhu obvezao poduzeti humanitarnu akciju velikih razmjera pri čemu su angažirani brojni donatori koji su s velikim entuzijazmom osigurali sve što je u materijalnom pogledu bilo potrebno za izgradnju helidroma.

Uz donatore, (a bilo ih je više od stotinu)uključili su se i brojni građevinski stručnjaci, obavljajući dobrovoljno sve potrebne građevinske radove prema projektnoj dokumentaciji. Naglašavam, da se zbog specifičnih okolnosti Domovinskog rata i očekivanih troškova za obranu od agresije na Hrvatsku, nikakva financijska sredstva  nisu tražila ni od Grada Splita ni od države, te da je ovaj helidrom u potpunosti izgrađen uz pomoć brojnih donatora i dobrovoljaca koji su na taj način pokazali da se i s manjim materijalnim mogućnostima i veliki projekti mogu ostvariti ako se radi u okruženju prožetim dobrom voljom i domoljubljem.

Helidrom je svečano otvoren prije 30 godina, 8. listopada 1992. iako je, zahvaljujući upornosti i velikom entuzijazmu svih sudionika, helidrom bio u prvoj fazi dovoljno izgrađen za prihvat ranjenih branitelja čak i godinu dana prije datuma službenog otvaranja.

Bio je to prvi helidrom izgrađen u RH, a zbog svoje specifične namjene i prvi izgrađeni zdravstveni objekt. Prvi je i jedini dobio uporabnu dozvolu od Ministarstva prometa, a upisan je i u međunarodni registra helidroma.

Za vrijeme Domovinskog rata na helidrom su, osim helikoptera HRZ, slijetali i helikopteri Ujedinjenih naroda jer su i postrojbe UNPROFOR-a povremeno imale svoje ranjenike ili eventualno akutno teže oboljele osobe.

Na ovaj helidrom prevezen je s prve crte bojišnice veliki broj ranjenih branitelja zahvaljujući posadama helikoptera HRZ. Bilo je dana kad su čak i tri helikoptera s ranjenim braniteljima slijetali na helidrom što je ukazalo na važnost njegove izgradnje.

Saznanje branitelja da će u slučaju ranjavanja biti relativno brzo prevezeni na helidrom u neposrednoj blizini bolnice, imalo je i pozitivan psihološki učinak na njihovu borbenost na prvoj crti bojišnice.

Nakon završetaka Domovinskog rata ovaj helidrom je odigrao veliku ulogu u mirnodopskim uvjetima jer je helikopterima HRZ-a u ovih 30 godina prevezeno na tisuće teških bolesnika, uključujući brojne oboljele turiste sa svih napučenih otoka naše županije zahvaljujući mreži interventnih helidroma koji su na njima izgrađeni također uz pomoć donatora i dobrovoljaca kao što je bio slučaj i sa splitskim helidromom. Naglašavam, da svaki napučeni otok naše županije ima najmanje jedan interventni helidrom. Zahvaljujući toj činjenici, organizacija hitne medicinske helikopterske službe u Splitsko – dalmatinskoj županiji jedna je od najuspješnijih u Hrvatskoj.

Koristim ovu prigodu da još jednom zahvalim svim donatorima i dobrovoljcima koji su pomogli u izgradnji ovog helidroma. Njih je bilo mnogo i trebalo bi mnogo vremena za nabrojiti sve.

Zbog navedenih događanja povezanih s helidromom u Domovinskom ratu smatrali smo da je postavljanje spomen – ploče na ulazu u helidrom važno kao podsjetnik budućim naraštajima za:

„Vječni spomen na ranjene branitelje u Domovinskom ratu, hrabre posade helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i požrtvovne zdravstvene djelatnike” riječi su koje su uklesane na ovoj spomen – ploči.

Stoga, zahvaljujemo upravi Jadrankamena na daovanom kamenu posebne kvalitete za spomen – ploču te Klesarskoj školi Pučišća, posebno ravnateljici škole gđi Tamari Plastić i profesoru Damiru Nižetiću koji su dobrovoljno organizirali i nadzirali učenike koji su sudjelovali u izradi spomen – ploče koju ćemo danas otkriti. Također zahvaljujem i prof. Igoru Čaljkušiću iz Umjetničke akademije koji je također dobrovoljno surađivao u konačnom dizajnu spomen – ploče.

Građevinske pripreme i radove za postavljanje kamene gromade prevezene iz Pučišća i spomen – ploče koja se naslanja na ovaj kamen, izvela je tehnička služba bolnice na čelu s g. Marjanom Bilobrkom uz punu podršku ravnateljstva KBC-a Split, posebno njenog ravnatelja prof. dr. Julija Meštrovića.

Vjerujem da će ovaj helidrom i dalje uspješno služiti u mirnodopskim uvjetima u hitnom prijevozu i zbrinjavanju bolesnika, posebno s naših naseljenih otoka, te će o njemu i dalje voditi brigu uprava KBC-a Split u suradnji s Ministarstvom zdravstva…, prometa…, obrane…, unutrašnjih poslova, Ustanove za hitnu medicinsku pomoć i Javne vatrogasne postrojbe uz materijalnu podršku grada Splita i Splitsko – dalmatinske županije jer ima ulogu središnje helikopterske postaje za cijelu Dalmaciju – zaključio je svoj govor dr. Joško Kalilić, glavni inicijator i idejni pokretač gradnje helidroma u Splitu i mreže helidroma po otocima.

(SŠ)

Prenosimo i linkove na članke o helidromu:

https://www.kbsplit.hr/novosti/detalj/u-povodu-30-obljetnice-otvaranja-helidroma-kbc-split

https://slobodnadalmacija.hr/split/devet-tisuca-ljudi-prevezeno-je-do-bolnice-zahvaljujuci-sustavu-helidroma-a-splitskom-uskoro-slijedi-renoviranje-opet-spasavaju-neciji-zivot-neka-im-samo-bude-sretno-1230562