“Bez kompleksa i predrasuda – a zapravo pukih krivotvorina politizirane jugoslavenske pseudohistoriografije – Bratanić pitko i čitko raščlanjuje neuralgične točke hrvatske povijesti i politike, ne mareći za paradoks po kojemu branitelji vrijednosti tridesetogodišnje Republike – dakako, u interpretaciji onih kojima je vrijednosni normativ ukotvljen u svibnju 1945. godine – bivaju stjerani u sferu tobožnjega ekstremizma, dok bi u kontekstu suvremene Hrvatske, premda takvi dominiraju i arbitriraju u najtiražnijim medijima, ekstremistima trebalo smatrati upravo navedene tražitelje i promotore „crvene niti“ kontinuiteta s komunističkom Jugoslavijom.”

Matija Štahan, mag. litt. Comp.

“Odabirom osjetljivih tema iz prošlosti dviju država, Jugoslavije i Hrvatske, uspio je u svojoj nakani: ukazati na smjernice kako iz povijesnih iskustava popraviti hrvatsku stvarnost, učiniti ju jasnijom, jer smo se za nju krvavo borili. Dajući određene savjete za budućnost, pokušava objasniti uzroke tih povijesnih događaja kako bi pridonio njihovu rasvjetljavanju, što je veliko opterećenje svakodnevnice, a osobito političkog aspekta. Autor u knjizi osjetljivim povijesnim temama pristupa iz osobnog kuta, ali mu vlastite opservacije nisu smetnja zauzimanju realnog stava prema događajima koji su obilježili zadnjih 80-ak godina hrvatske povijesti.”

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

“Ukazujući na potrebu razumijevanja života u Hrvatskoj, u svakom se zasebnom tekstu autor uzdiže iznad ustaljenih pristupa i usporednim tumačenjima nastoji pokazati složenost pritisaka na Hrvatsku, kako bi razumijevanje i onima bez posebnih identitetskih emocija bilo jednostavnije i prihvatljivije. Posebna je važnost zahvaćena širina anacionalnog i zapravo protuhrvatskog djelovanja kao povijesne konstante iz oba smjera: unutrašnjeg i vanjskog, te poimanje značenja hrvatskog nacionalnog i lokalnog hvarskog demografskog nestanka za hrvatsku budućnost.”

doc. dr. sc. Stjepan Šterc

“Miki Bratanić u maniri pravog francuskog novovjekog prosvjetitelja nizom svojih feljtona poučava zajednicu koja mu je i kojoj je dostupan. U suvremeno doba koje sve više ignorira pisanu riječ, u kojem je kultura pisane riječi svojstvena generaciji dinosaurusa, Miki je pronašao ključnu formu/formulu za dopiranje do širih društvenih slojeva. To je forma feljtona koju autor vrlo vješto koristi u promicanju općih vrijednosti za koje procjenjuje da ih hrvatska javnost loše ili pak površno percipira.”

doc. dr. sc. Vlatka Vukelić